Autori u ovom stručnom članku analiziraju pravne posljedice prestanka prava građenja u odnosu na založno pravo koje ga tereti, a koje pravne posljedice se razlikuju ovisno o tome je li izgrađena zgrada temeljem prava građenja ili nije.

Autorska prava na računalnim programima štite se Zakonom o autorskim i drugim srodnim pravima (Nar. nov. br.  167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14, 62/17, 96/18, dalje: ZASP), a odnose se na zaštitu računalnog programa kao jezičnog djela koje se, sukladno članku 107. stavku 1. ZASP-a, smatra izvornom intelektualnom tvorevinom autora, tj. ispunjava element izvornosti odnosno originalnosti (individualni karakter).

Zakon o medijima (Nar. nov. br. 59/04, 84/11, 81/13, dalje: ZM) u članku 21. stavku 1. izričito propisuje da za nematerijalnu štetu koja bi nastala trećoj osobi objavom određene informacije u medijima odgovara isključivo nakladnik, a ne novinar, iako je on taj koji prikuplja i obrađuje određenu informaciju za objavu.

Bilježenje točnog datuma radnikove privremene nesposobnosti za rad u evidenciji radnog vremena, prema sadržaju koji propisuje odredba članka 8. st. 1. toč. 9. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 73/2017) – vrijeme nenazočnosti na radu, kao i obračun njegove naknade plaće od prvog dana utvrđene nesposobnosti za rad ovisi u bitnome o tome radi li se o privremenoj nesposobnosti radnika za rad koja je priznata od strane HZZO-a kao ozljeda na radu ili o bolesti/ozljedi koja ne predstavlja ozljedu na radu i o  kojoj se ne obavještava HZZO.

Sukladno zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju koje su na snagu stupile s danom 01.01.2020. godine, osiguranik pravo na starosnu mirovinu stječe kada napuni 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Članak obrađuje pitanja postupanja poslodavca prije i tijekom otkazivanja, s naglaskom na način donošenja, obrazloženje i dostavu odluke o otkazu ugovora o radu radniku, sudsku zaštitu prava radnika kao i dokazivanje opravdanosti razloga za otkaz u sudskom sporu, sve kroz prizmu zakonskih normi i aktualne sudske prakse Vrhovnog suda RH i županijskih sudova.

U svjetlu donošenja novog Ovršnog zakona, čiji konačni prijedlog je trenutno u proceduri trećeg čitanja, prema odluci Hrvatskog sabora, člankom autori analiziraju koje izmjene bi on, prema trenutnom uređenju iz njegovog konačnog prijedloga, trebao donijeti u odnosu na ovršenike kojima se ovrha provodi na plaći i drugim primanjima kao predmetu ovrhe.

U ovom članku autori obrađuju ovlast poslodavca da nadzire zaposlenike s posebnim naglaskom na videonadzor i nadzor elektroničke pošte i granice do kojih nadzor poslodavca može ići, a koje su određene pozitivnim zakonskim normama i sudskom praksom.