Kontakt

+385 99 481 73 73

+385 1 4920 120

info@aj.hr

HR | EN

Publikacije

PRAVNO UREĐENJE BORAVKA I RADA DIGITALNIH NOMADA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Novi Zakon o strancima Republike Hrvatske (Narodne novine br. 133/20, 114/22, 151/22), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021., prvi put je uveo pojam digitalnih nomada u hrvatsko zakonodavstvo, čime je Hrvatska postala jedna od prvih zemalja u Europi koja priznaje prednosti digitalnog nomadizma. Uvođenjem pojma digitalnih nomada u hrvatsko zakonodavstvo, propisani su uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja u Hrvatskoj, a koji obavljaju poslove putem telekomunikacijske tehnologije iz Hrvatske, ali ne poslodavcima na području Hrvatske već u inozemstvu.

ODVJETNIČKA TAJNA

U pravnom sustavu, odvjetnici imaju ključnu ulogu u osiguravanju pravičnosti i zaštiti prava pojedinaca. Jedan od temeljnih principa koji čuva integritet pravne struke je odvjetnička tajna. Ovaj princip jamči povjerljivost informacija koje klijenti dijele sa svojim odvjetnicima, što stvara sigurno okruženje za iskrenu komunikaciju i povjerenje između odvjetnika i klijenta.

SUDSKA PRAKSA U REPUBLICI HRVATSKOJ U PODRUČJU ZAŠTITE PRIJAVITELJA NEPRAVILNOSTI

Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (NN 46/22, dalje: Zakon) je stupio na snagu u travnju 2022. godine, a isti je donesen zbog potrebe usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno usklađivanja i harmonizacije s Direktivom (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije od 23. listopada 2019. godine.

RADNE DOZVOLE ZA DRŽAVLJANE TREĆIH ZEMALJA KOJI SU KLJUČNO OSOBLJE U HRVATSKIM TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA

U članku objavljenom na našoj web stranici – Publikacije: Osnivanje i poslovanje društva s ograničenom odgovornošću u Republici Hrvatskoj (objava: 01.04.2023.) pisali smo o postupku osnivanja društva s ograničenom odgovornošću u Republici Hrvatskoj te naveli kako je to najčešći oblik trgovačkog društva u Republici Hrvatskoj. Takvo društvo može ga osnovati jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba koje unose uloge u temeljni kapital, a koji iznosi najmanje 2.500,00 EUR s time da se navedeni iznos temeljnog kapitala odnosi isključivo na hrvatske državljane te državljane Europskog gospodarskog prostora, dok za državljane trećih zemalja vrijede posebna pravila.

OSNIVANJE I POSLOVANJE DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU U REPUBLICI HRVATSKOJ

Društvo s ograničenom odgovornošću (dalje: d.o.o. ili društvo) je pravno-ustrojbeni oblik trgovačkog društva koje osniva jedna ili više osoba koje obavljaju djelatnost pod zajedničkim imenom (tvrtkom). Krovni zakon koji pravno regulira ovaj oblik trgovačkih društava jest Zakon o trgovačkim društvima ("Narodne novine" br. 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 152/11. - službeni pročišćeni tekst, 111/12., 125/11., 68/13., 110/15., 40/19., 34/22., 114/22., 18/23., dalje: ZTD).

HRVATSKO DRŽAVLJANSTVO – PITANJA I ODGOVORI

KOJI ZAKON UREĐUJE HRVATSKO DRŽAVLJANSTVO, PRETPOSTAVKE ZA NJEGOVO STJECANJE I PRESTANAK? Hrvatsko državljanstvo, točnije pretpostavke za njegovo stjecanje i prestanak uređuje Zakon o hrvatskom državljanstvu (NN 53/91, 70/91, 28/92, 113/93, 4/94, 130/11, 110/15, 102/19, 138/21, dalje: Zakon) koji je stupio na snagu 8. listopada 1991. godine. Taj se dan u Republici Hrvatskoj obilježava kao spomendan - Dan Hrvatskoga sabora u sjećanje na dan kada je Sabor Republike Hrvatske 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom državom SFRJ. Sabor je pritom utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više, kao takva, ne postoji. Ta je značajna odluka Sabora donesena nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na hrvatsku Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine.