KOJI ZAKON UREĐUJE HRVATSKO DRŽAVLJANSTVO, PRETPOSTAVKE ZA NJEGOVO STJECANJE I PRESTANAK?

Hrvatsko državljanstvo, točnije pretpostavke za njegovo stjecanje i prestanak uređuje Zakon o hrvatskom državljanstvu (NN 53/91, 70/91, 28/92, 113/93, 4/94, 130/11, 110/15, 102/19, 138/21, dalje: Zakon) koji je stupio na snagu 8. listopada 1991. godine.

Taj se dan u Republici Hrvatskoj obilježava kao spomendan - Dan Hrvatskoga sabora u sjećanje na dan kada je Sabor Republike Hrvatske 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom državom SFRJ. Sabor je pritom utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više, kao takva, ne postoji. Ta je značajna odluka Sabora donesena nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na hrvatsku Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine.

KOJE SU OSNOVE STJECANJA HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA?

Hrvatsko državljanstvo stječe se: 1. podrijetlom, 2. rođenjem na području Republike Hrvatske, 3. prirođenjem te 4. po međunarodnim ugovorima.

KOJE SU PRETPOSTAVKE ZA STJECANJE HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA PODRIJETLOM?

Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete:

1. čija su oba roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski državljani;

2. čiji je jedan od roditelja u trenutku rođenja djeteta hrvatski državljanin, a dijete je rođeno u Republici Hrvatskoj;

3. stranog državljanstva ili bez državljanstva kojeg su prema odredbama posebnog zakona posvojili hrvatski državljani.

Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo osoba rođena u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin, ako do navršene 21. godine života bude prijavljena u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu ili u matičnom uredu u Republici Hrvatskoj radi upisa u evidenciju kao hrvatski državljanin. S druge strane, osoba rođena u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin, a do 21. godine života nije bila prijavljena u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu ili u matičnom uredu u Republici Hrvatskoj radi upisa u evidenciju kao hrvatski državljani, stječe hrvatsko državljanstvo samo ako bi u ostala bez državljanstva.

Nadalje, podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo i osoba starija od 21. godine života, rođena u inozemstvu čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin, ako u roku od tri godine od dana stupanja na snagu Zakona podnese zahtjev za upis u evidenciju hrvatskih državljana, a Ministarstvo unutarnjih poslova prethodno utvrdi da osoba poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, da je podmirila dospjela javna davanja te da ne postoje sigurnosne zapreke za njen primitak u hrvatsko državljanstvo.

Konačno, hrvatsko državljanstvo podrijetlom mogu steći samo osobe rođene nakon stupanja na snagu Zakona, odnosno rođene nakon 8. listopada 1991. godine.

Osobe koje su hrvatsko državljanstvo stekle podrijetlom smatraju se hrvatskim državljanima od trenutka rođenja.

KOJE SU PRETPOSTAVKE ZA STJECANJE HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA PRIROĐENJEM?

Prirođenjem može steći hrvatsko državljanstvo stranac koji je podnio zahtjev za primanje u hrvatsko državljanstvo ako udovoljava sljedećim pretpostavkama:

1. da je navršio 18 godina života;

2. da ima otpust iz stranog državljanstva ili da podnese dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo (smatrat će se da je udovoljeno ovoj pretpostavci ako je zahtjev podnijela osoba koja je bez državljanstva ili koja će ga prema zakonu zemlje čiji je državljanin izgubiti samim prirođenjem);

3. da živi u Republici Hrvatskoj s prijavljenim boravkom 8 godina neprekidno do podnošenja zahtjeva i ima odobren status stranca na stalnom boravku;

4. da poznaje hrvatski jezik i latinično pismo, hrvatsku kulturu i društveno uređenje (utvrđuje se provjerom poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, kulture i društvenog uređenja, s time da osobe starije od 60 godina ne moraju ispunjavati ovu pretpostavku);

5. da poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, da je podmirio dospjela javna davanja te da ne postoje sigurnosne zapreke za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo.

Ako strana država ne dopušta otpust ili za otpust postavlja pretpostavke kojima se ne može udovoljiti, dovoljna je izjava osobe koja je podnijela zahtjev da se pod pretpostavkom stjecanja hrvatskog državljanstva odriče stranog državljanstva.

Strancu koji je podnio zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo, a u trenutku podnošenja zahtjeva nema otpust iz stranog državljanstva ili nema dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo, može se izdati zajamčenje primitka u hrvatsko državljanstvo ako udovoljava ostalim gore navedenim pretpostavkama. Zajamčenje se izdaje s rokom važenja od dvije godine.

Nadalje, osoba koja je rođena na području Republike Hrvatske i živi u Republici Hrvatskoj te ima odobren stalni boravak, može prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava gornjim pretpostavkama navedenima u točkama 3. i 4.

Prirođenjem hrvatsko državljanstvo stječe se danom uručenja rješenja o primitku u hrvatsko državljanstvo.

KOJE SU PRETPOSTAVKE DA MALOLJETNO DIJETE STEKNE HRVATSKO DRŽAVLJANSTVO PRIROĐENJEM?

Prirođenjem stječe hrvatsko državljanstvo maloljetno dijete:

1. ako oba roditelja stječu državljanstvo prirođenjem, ili

2. ako prirođenjem stječe državljanstvo samo jedan od roditelja, a dijete živi u Republici Hrvatskoj i ima odobren stalni boravak, ili

3. ako jedan od roditelja stječe državljanstvo prirođenjem kao iseljenik ili potomak iseljenika ili na osnovi pripadnosti hrvatskom narodu

4. ako prirođenjem stječe državljanstvo samo jedan od roditelja, drugi je bez državljanstva ili nepoznatog državljanstva, a dijete živi u inozemstvu.

Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva za maloljetno dijete podnosi jedan od roditelja uz pisanu suglasnost drugog roditelja ili skrbnik djeteta. Iznimno, zahtjev može samostalno podnijeti jedan od roditelja:

- ako je drugi roditelj umro ili je proglašen umrlim,

- ako je drugi roditelj lišen poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na odlučivanje o statusnim pitanjima djeteta,

- ako na temelju sudske odluke samostalno ostvaruje roditeljsku skrb u cijelosti ili u tom dijelu odnosno ako drugom roditelju miruje ostvarivanje roditeljske skrbi na temelju sudske odluke,

- ako je drugom roditelju nepoznato boravište (ali samo uz prethodnu suglasnost nadležnog centra za socijalnu skrb).

KOJE SU PRETPOSTAVKE DA STRANAC U BRAKU S HRVATSKIM DRŽAVLJANINM STEKNE HRVATSKO DRŽAVLJANSTVO?

Stranac koji je u braku s hrvatskim državljaninom i kojem je odobren stalni boravak i živi na području Republike Hrvatske, može prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo pod uvjetom da ispunjava pretpostavku da poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, da je podmirio dospjela javna davanja te da ne postoje sigurnosne zapreke za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo.

KOJE SU PRETPOSTAVKE DA HRVATSKO DRŽAVLJANSTVO STEKNE ISELJENIK I POTOMAK ISELJENIKA?

Iseljenik i njegovi potomci, kao i njihov bračni drug, mogu steći hrvatsko državljanstvo ukoliko su s njihove strane kumulativno ispunjeni uvjeti: da su navršili 18 godina, kao i da poštuju pravni poredak Republike Hrvatske te su podmirili dospjela javna davanja i ne postoje sigurnosne zapreke za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo.

Iseljenikom se pritom smatra osoba koja se prije 8. listopada 1991. godine iselila s područja Republike Hrvatske s namjerom da stalno živi u inozemstvu, ali ne ukoliko se iselila temeljem međunarodnog ugovora ili se iselila u druge države bivše SFRJ ili je iselila s područja Republike Hrvatske, a nije imala bivše hrvatsko republičko državljanstvo / zavičajnost na području Republike Hrvatske.

S druge strane, iseljenikom se ne smatra osoba koja je iselila s područja Republike Hrvatske na temelju međunarodnog ugovora ili se odrekla hrvatskog državljanstva, osoba koja je promijenila prebivalište u druge države koje su u to vrijeme bile u sastavu državne zajednice kojoj je pripadala i Republika Hrvatska te osoba koja je iselila s područja Republike Hrvatske, a nije imala bivše hrvatsko republičko državljanstvo, odnosno zavičajnost na području Republike Hrvatske.

Praktično, ukoliko bi potomak iseljenika podnosio zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva temeljeći svoj zahtjev na srodstvu s iseljenikom za kojeg se u postupku utvrdi da je iselio s područja Republike Hrvatske nakon 8. listopada 1991. godine ili je iselio prije tog datuma, no vratio se nakon kraćeg vremena nazad u Hrvatsku ili se odrekao hrvatskog državljanstva ili je pak iselio s područja Republike Hrvatske u neku drugu državu koja je bila u sastavu Jugoslavije ili se utvrdi da je taj predak rođen i živio je na području neke jugoslavenske države koja nije Hrvatska, njegov će zahtjev biti odbijen kao neosnovan i to isključivo zbog nepostojanja pravne osnove za stjecanje hrvatskog državljanstva po navedenoj osnovi.

Ukoliko je potomak iseljenika kojemu bude usvojen zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo stranac, isti pod jednakim uvjetima kao i njegov bračni drug može podnijeti zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva, točnije mogu steći hrvatsko državljanstvo ukoliko su i s njihove strane kumulativno ispunjeni uvjeti: da su navršili 18 godina, kao i da poštuju pravni poredak Republike Hrvatske te su podmirili dospjela javna davanja i ne postoje sigurnosne zapreke za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo.

Više o postupku stjecanja hrvatskog državljanstva iseljenika i potomka iseljenika pročitajte u članku objavljenom na našoj web stranci / Publikacije: STJECANJE HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA POTOMAKA ISELJENIKA PREMA ODREDBI ČLANKA 11. ZAKONA O HRVATSKOM DRŽAVLJSTVU (objava 03.04.2023.).

MOŽE LI HRVATSKO DRŽAVLJANSTVO STEĆI STRANAC ČIJE BI PRIMANJE U HRVATSKO DRŽAVLJANSTVO PREDSTAVLJALO INTERES ZA REPUBLIKU HRVATSKU?

Stranac čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku, može prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo pod uvjetom da ispunjava pretpostavku da poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, da je podmirio dospjela javna davanja te da ne postoje sigurnosne zapreke za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo.

Hrvatsko državljanstvo može steći i bračni drug te osobe, pod uvjetom da  godinu dana živi u Republici Hrvatskoj s odobrenim boravkom te da ispunjava pretpostavku da poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, da je podmirio dospjela javna davanja te da ne postoje sigurnosne zapreke za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo.

Na zahtjev Ministarstva unutarnjih poslova, nadležno ministarstvo odnosno središnji državni ured daje obrazloženo mišljenje iz kojeg nedvojbeno proizlazi postojanje interesa Republike Hrvatske za primitak u hrvatsko državljanstvo osobe koja je na toj osnovi podnijela zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo.

MOŽE LI HRVATSKO DRŽAVLJANSTVO (PONOVNO) STEĆI OSOBA KOJA JE PRETHODNO ISHODILA OTPUST IZ HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA?

Hrvatski državljanin koji je tražio i ishodio otpust iz hrvatskog državljanstva radi stjecanja kojeg stranog državljanstva, što mu je kao pretpostavka za obavljanje kakvog poziva ili djelatnosti postavila strana država u kojoj ima prebivalište, može ponovo steći hrvatsko državljanstvo pod uvjetom da živi u Republici Hrvatskoj i ima odobren boravak te da poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, podmirio je dospjela javna davanja i ne postoje sigurnosne zapreke za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo.

NA KOJI SE NAČIN UTVRĐUJE PRIPADNOST HRVATSKOM NARODU?

Pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, može steći hrvatsko državljanstvo ako udovoljava pretpostavci da isti poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, podmirio je dospjela javna davanja i ne postoje sigurnosne zapreke za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo

Pripadnost hrvatskom narodu utvrđuje se ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu, navođenjem te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu. Iznimno, dokaze o pripadnosti hrvatskom narodu ne mora priložiti osoba za čije je roditelje nesporno utvrđena pripadnost hrvatskom narodu.

NA KOJI NAČIN PRESTAJE HRVATSKO DRŽAVLJANSTVO?

Hrvatsko državljanstvo prestaje: 1. otpustom, 2. odricanjem i 3. po međunarodnim ugovorima.

Otpust iz hrvatskog državljanstva može se dati osobi koja je podnijela zahtjev za otpust i udovoljava ovim pretpostavkama: 1. da je navršila 18 godina života; 2. da nema smetnji glede vojne obveze; 3. da je podmirila dužne poreze, takse i druga javna davanja te obveze prema pravnim i fizičkim osobama u Republici Hrvatskoj, za koje postoji ovršni naslov; 4. da je pravno uredila imovinske obveze iz bračnog odnosa i odnosa roditelja i djece prema hrvatskim državljanima i prema osobama koje ostaju živjeti u Republici Hrvatskoj; 5. da ima strano državljanstvo ili da je dokazala da će biti primljena u strano državljanstvo.

Otpust iz hrvatskog državljanstva ne može dobiti osoba protiv koje se u Republici Hrvatskoj vodi kazneni postupak zbog djela koje se goni po službenoj dužnosti ili ako je u Republici Hrvatskoj osuđena na kaznu zatvora dok tu kaznu ne izdrži.

Rješenje o otpustu iz hrvatskog državljanstva ukinut će se na zahtjev osobe koja je dobila otpust ako ona u roku od tri godine nije stekla strano državljanstvo, a o tome je u roku od naredne tri godine obavijestila diplomatsku misiju ili konzularni ured Republike Hrvatske u inozemstvu ili neposredno tijelo nadležno za donošenje rješenja o otpustu.

Djetetu do navršene 18. godine života prestaje otpustom hrvatsko državljanstvo: 1. na zahtjev oba roditelja kojima je hrvatsko državljanstvo prestalo otpustom, ili 2. ako je hrvatsko državljanstvo prestalo na način iz točke 1. ovoga stavka jednom od roditelja, a drugi roditelj je strani državljanin, ili 3. ako je hrvatsko državljanstvo prestalo na način iz točke 1. ovoga stavka jednom od roditelja, a drugi roditelj koji je hrvatski državljanin da pisanu suglasnost za otpust djeteta iz hrvatskog državljanstva. Dijete do navršene 18. godine života, posvojeno od stranih državljana, otpustit će se iz hrvatskog državljanstva na zahtjev posvojitelja.

Otpustom hrvatsko državljanstvo prestaje danom uručenja rješenja o otpustu iz hrvatskog državljanstva.

Punoljetni hrvatski državljanin koji ima prebivalište u inozemstvu, a ima i strano državljanstvo, može se odreći hrvatskog državljanstva. Osoba koja se kao punoljetna odrekla hrvatskog državljanstva ne može ponovno steći hrvatsko državljanstvo.

Djetetu do navršene 18. godine života prestaje odricanjem hrvatsko državljanstvo: 1. na zahtjev roditelja kojima je hrvatsko državljanstvo prestalo odricanjem; ili 2. ako je hrvatsko državljanstvo prestalo na taj način jednom od roditelja, a drugi roditelj je strani državljanin. Djetetu do navršene 18. godine života, posvojenom od stranih državljana, prestat će hrvatsko državljanstvo odricanjem na zahtjev posvojitelja.

Osoba kojoj je kao maloljetnoj prestalo hrvatsko državljanstvo odricanjem stječe ponovno hrvatsko državljanstvo ako najmanje jednu godinu neprekidno boravi na području Republike Hrvatske i ako da pisanu izjavu da se smatra hrvatskim državljaninom.

Odricanjem hrvatsko državljanstvo prestaje danom davanja izjave o odricanju hrvatskog državljanstva.

ŠTO JE SVEČANA PRISEGA?

Osoba koja stječe hrvatsko državljanstvo prirođenjem daje svečanu prisegu.

Po primitku u hrvatsko državljanstvo osoba daje svečanu prisegu čiji tekst glasi: „Prisežem svojom čašću da ću se kao hrvatski državljanin/državljanka pridržavati Ustava i zakona te poštivati pravni poredak, kulturu i običaje u Republici Hrvatskoj.“

Pravilnik o načinu i postupku davanja svečane prisege donosi ministar Ministarstva unutarnjih poslova kao čelnik tijela, a trenutno je na snazi tekst Pravilnika iz listopada 2021. godine ( NN 108/2021). Pravilnikom je propisano kako prisegu daje samo punoljetna osoba te se ona organizira najmanje jedanput godišnje, u pravilu prigodom blagdana i spomendana Republike Hrvatske. Svečana prisega daje se u primjerenom prostoru s istaknutim simbolima Republike Hrvatske (grbom i zastavom).

Osoba koja je primljena u hrvatsko državljanstvo će se pozvati osobno u svrhu davanja svečane prisege putem pošte, elektroničke pošte ili mrežne stranice Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno nadležne diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu, dok se iznimno svečana prisega može dati prilikom preuzimanja rješenja o primitku u hrvatsko državljanstvo, kod nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu, ako za to postoje opravdani razlozi (npr. visoka životna dob, zdravstveno stanje, velika udaljenost između mjesta stanovanja i mjesta davanja svečane prisege i sl.).

Osoba kojoj se rješenje o primitku u hrvatsko državljanstvo uručuje u Republici Hrvatskoj, svečanu prisegu daje u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji ili u drugom odgovarajućem prostoru. Svečanost davanja prisege vodi državni dužnosnik ili službenik Ministarstva unutarnjih poslova kojeg ministar unutarnjih poslova za to ovlasti. Na početku svečanosti izvodi se himna Republike Hrvatske te voditelj svečanosti uvodno upoznaje osobu sa značajem stjecanja hrvatskog državljanstva te pravima i dužnostima hrvatskog državljanina, dok nakon voditelja svečanosti tekst prisege osobno izgovara osoba koja je primljena u hrvatsko državljanstvo te se konačno potpisuje tekst prisege od strane osobe koja daje prisegu i ovjerava je voditelj svečanosti.

Osoba kojoj se rješenje o primitku u hrvatsko državljanstvo uručuje u inozemstvu, svečanu prisegu daje u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske odnosno u drugom prostoru koji se koristi u službene svrhe. Pritom, svečanost davanja prisege vodi na hrvatskom jeziku šef diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske ili njegov zamjenik.

Zaključno, prethodno davanju prisege, Ministarstvo unutarnjih poslova donosi pozitivno rješenje o primitku osobe u hrvatsko državljanstvo te se hrvatskim državljaninom postaje danom uručenja pozitivnog rješenja, a ne davanja prisege koja predstavlja samo svečani čin kojim se slavi već prethodno stečeno hrvatsko državljanstvo.

KOJI DOKUMENT PREDSTAVLJA DOKAZ O HRVATSKOM DRŽAVLJANSTVU?

Hrvatsko državljanstvo se dokazuje važećom osobnom iskaznicom, vojnom iskaznicom ili putovnicom, a ukoliko osoba nema niti jedan d tih dokumenata, hrvatsko državljanstvo se dokazuje domovnicom koju, na temelju evidencije o državljanstvu, izdaje matični ured.

KOLIKA JE „MOĆ“ HRVATSKE PUTOVNICE?

U izvješću londonske savjetodavno-istraživačke kompanije za globalno državljanstvo i prebivalište Henley & Partners, koje se odnosi na prvi kvartal 2023. godine i mjeri „moć putovnice“, Hrvatska zauzima 18. mjesto u poretku svjetskih zemalja, pri čemu je glavni kriterij za rangiranje sloboda globalnog putovanja odnosno u koliko zemalja svijeta mogu putovati vlasnici putovnice bez vize. Hrvatska je prema tom izvješću na 18. mjestu, što znači da hrvatski državljani mogu bez vize “slobodno” ući u 174 zemalja svijeta. Više na: https://www.henleyglobal.com/passport-index/ranking