Hrvatski sabor je 7. ožujka 2025. godine usvojio opsežne izmjene i dopune Zakona o strancima. Radi se o trećem značajnom zahvatu u zakonodavni okvir migracijske politike od 2020. godine. Ove izmjene sadrže 96 članaka i imaju dalekosežne posljedice za pravni status, zapošljavanje, boravak i prava državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj. Izmjenama Zakona o strancima Hrvatska zauzima proaktivnu migracijsku politiku – usklađenu s pravom Europske unije, ali prilagođenu izazovima domaćeg tržišta rada. Zakon istodobno liberalizira pristup kvalificiranim radnicima (posebno u IT sektoru), pojačava nadzor nad poslodavcima, štiti prava stranih radnika, ali i i potpomaže povratak hrvatskih iseljenika. Očekuje se da će provedba ovih mjera značajno utjecati na strukturu tržišta rada, kvalitetu integracije stranih radnika i sustav migracijskog upravljanja u cjelini.

RAD DRŽAVLJANA TREĆIH ZEMALJA PREMA NAJNOVIJIM IZMJENAMA U GLAVI VI. ZAKONA O STRANCIMA

Na kojim sve pravnim temeljima državljani trećih zemalja mogu raditi u Hrvatskoj?

Državljanin treće zemlje u Republici Hrvatskoj može raditi, a poslodavac može zaposliti ili se koristiti radom državljanina treće zemlje na temelju dozvole boravka i rada, potvrde o prijavi rada ili bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada u slučajevima propisanim ovim Zakonom.

Rad je strogo vezan uz poslove, poslodavca i uvjete navedene u dozvoli odnosno potvrdi o prijavi rada, a poslodavac ne smije koristiti rad nezakonito prisutnih stranaca.

Iznimke koje dopuštaju državljanima trećih zemalja da u Hrvatskoj rade bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada

Nadalje, bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada može raditi državljanin treće zemlje koji u Republici Hrvatskoj ima odobren:

1. privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom, državljaninom treće zemlje na dugotrajnom boravku, stalnom boravku, odobrenom azilu ili supsidijarnoj zaštiti sukladno propisu kojim se uređuje međunarodna zaštita

2. privremeni boravak u svrhu životnog partnerstva s hrvatskim državljaninom, državljaninom treće zemlje na dugotrajnom boravku, stalnom boravku, azilu ili supsidijarnoj zaštiti sukladno propisu kojim se uređuje međunarodna zaštita

3. privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva s državljaninom treće zemlje kojem je izdana »plava karta EU-a« ili dozvola za boravak i rad za premještaj unutar društva

4. privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva s državljaninom treće zemlje koji ima odobrenje dugotrajnog boravka u drugoj državi članici EGP-a

5. privremeni boravak zbog humanitarnih razloga

6. autonomni boravak

7. privremeni boravak kao upućeni radnik

8. privremeni boravak u svrhu istraživanja iz članka 74. ovoga Zakona

9. privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva s istraživačem iz članka 74. ovoga Zakona

10. privremeni boravak u svrhu studiranja, ako radi ili se samozapošljava najviše 20 sati tjedno, osim kad je studentska praksa sastavni dio studijskoga programa

11. status redovitog učenika kada obavlja poslove posredstvom ovlaštenih posrednika, bez zasnivanja radnog odnosa najviše 20 sati tjedno

12. privremeni boravak u svrhu boravka osobe s dugotrajnim boravkom u drugoj državi članici EGP-a

13. azil ili supsidijarnu zaštitu ili je tražitelj međunarodne zaštite sukladno propisu kojim se uređuje međunarodna zaštita

14. dugotrajni boravak

15. stalni boravak

16. privremeni boravak u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva.

Isto tako, državljani trećih zemalja koji u Republici Hrvatskoj nastupaju na sportskim priredbama i natjecanjima kao predstavnici stranih ekipa, klubova ili državnih reprezentacija nisu dužni ishoditi dozvolu za boravak i rad odnosno potvrdu o prijavi rada, jednako kao i student koji može raditi i samozapošljavati se najviše do 20 sati tjedno bez obveze ishođenja dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada.

Mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (kad je isto preduvjet izdavanju dozvole za boravak i rad prema Zakonu) dostavit će se nadležnoj policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji ako su na strani poslodavca ispunjeni sljedeći uvjeti:

1.     priložen je ugovor o radu sa strancem – pritom ugovor o radu ne smije sadržavati diskriminatorne odredbe kojima se radnik državljanin treće zemlje stavlja u nepovoljniji položaj od ostalih radnika zaposlenih u Republici Hrvatskoj, a plaća koju prima državljanin treće zemlje ne smije biti manja od plaće koju primaju zaposleni u Republici Hrvatskoj u zanimanju za koje se izdaje dozvola za boravak i rad odnosno u sličnim i srodnim zanimanjima u skladu s posebnim zakonima i kolektivnim ugovorima

2.     priložen je dokaz o ispunjavanju zahtjeva poslodavaca traženih u testu tržišta rada koji se odnose na razinu obrazovanja, obrazovnu kvalifikaciju, radno iskustvo i sve druge uvjete koje zahtijeva poslodavac

3.     priloženo je rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije sukladno posebnom propisu

(ako se radi o zapošljavanju državljanina treće zemlje koji će obavljati reguliranu profesiju prema popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj)

4.     poslodavac obavlja gospodarsku aktivnost u djelatnosti registriranoj u Republici Hrvatskoj

5.     poslodavac ima podmirene obveze po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi ministarstvo nadležno za financije

6.     poslodavac u posljednjih godinu dana ima zaposlenog u kontinuitetu najmanje jednog istog radnika državljanina Republike Hrvatske odnosno državljanina države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije na neodređeno i puno radno vrijeme na području Republike Hrvatske

7.     poslodavac nije pravomoćno osuđen za kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja ili opće sigurnosti

8.     poslodavcu nije pravomoćno izrečena prekršajnopravna sankcija za najteže prekršaje protiv radnih odnosa ili prekršajnopravna sankcija protiv socijalnog osiguranja ili zaštite na radu

9.     poslodavac u posljednjih šest mjeseci ima promet:

a) poslodavac - pravna osoba u najmanjem iznosu od 10.000 eura mjesečno

b) poslodavac - fizička osoba u najmanjem iznosu od 15.000 eura u promatranom razdoblju

10.  poslodavac nije na popisu poslodavaca kod kojeg je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada sukladno posebnom propisu kojim se uređuje suzbijanje neprijavljenoga rada.

Uz navedeno, Hrvatski zavod za zapošljavanje izdat će pozitivno mišljenje ako je broj zaposlenih radnika državljana Republike Hrvatske odnosno državljana države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije zaposlenih na puno radno vrijeme kod poslodavca u trenutku podnošenja zahtjeva najmanje 16 % broja zaposlenih radnika državljana trećih zemalja. U slučaju zapošljavanja državljana treće zemlje u deficitarnom zanimanju, Hrvatski zavod za zapošljavanje izdat će pozitivno mišljenje ako je broj zaposlenih radnika državljana Republike Hrvatske odnosno državljana države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije zaposlenih na puno radno vrijeme kod poslodavca u trenutku podnošenja zahtjeva najmanje 8 % broja zaposlenih radnika državljana trećih zemalja. Na zahtjev Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dužan je dostaviti podatke o radnopravnom statusu zaposlenih radnika kod poslodavca.

Test tržišta rada

Osim u Zakonom predviđenim slučajevima kada isto nije potrebno, prije podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad poslodavac je dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Test tržišta rada obuhvaća provjeru stanja u evidenciji nezaposlenih osoba i postupak posredovanja radi zapošljavanja radnika s nacionalnog tržišta rada.

Opseg zahtijevanih uvjeta za obavljanje poslova radnog mjesta naveden u testu tržišta rada ne može biti veći od uvjeta na usporedivim radnim mjestima niti plaća može biti manja od plaće zaposlenih u Republici Hrvatskoj u zanimanju za koje se provodi test tržišta rada odnosno u sličnim i srodnim zanimanjima u skladu s posebnim zakonima i kolektivnim ugovorima.

Hrvatski zavod za zapošljavanje provest će postupak posredovanja ako u evidenciji nezaposlenih osoba ima osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavca za zapošljavanje, a o rezultatu testa tržišta rada Hrvatski zavod za zapošljavanje obavijestit će poslodavca najkasnije u roku od 15 dana od dana traženja poslodavca. Ako je test tržišta rada pokazao da u evidenciji nezaposlenih osoba nema raspoloživih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavca za zapošljavanje ili se oni ne mogu ispuniti migracijama nezaposlenih osoba u zemlji, poslodavac može zatražiti dozvolu za boravak i rad, u roku od 90 dana od dana zaprimanja obavijesti o rezultatu testa tržišta rada.

Broj zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad

Poslodavac koji zapošljava do 50 radnika državljana Republike Hrvatske, država članica EGP-a ili Švicarske Konfederacije može podnijeti ukupno 50 zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad, a poslodavac koji zapošljava od 51 do 250 radnika državljana Republike Hrvatske, država članica EGP-a ili Švicarske Konfederacije može podnijeti ukupno 250 zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad.

Ako poslodavci podnesu veći broj zahtjeva od dopuštenog, Hrvatski zavod za zapošljavanje neće izdati pozitivno mišljenje.

Dulje trajanje dozvola za boravak i rad

Dozvole za boravak i rad mogu se izdavati na razdoblje do tri godine, u skladu s trajanjem ugovora o radu, što predstavlja značajno administrativno rasterećenje u odnosu na prethodna ograničenja (najviše jedna godina).

Plava karta EU-a: novi standard za visokokvalificirane radnike

Usklađivanjem s Direktivom (EU) 2021/1883, Republika Hrvatska redefinira pravila za izdavanje Plave karte EU-a – boravišne i radne dozvole za visokokvalificirane strane radnike.

-        Produženje važenja: Plava karta sada vrijedi četiri godine (umjesto dvije), što predstavlja značajno administrativno olakšanje.

 

-        Otvorenost prema IT stručnjacima: Osobe bez formalnog obrazovanja, ali s najmanje tri godine iskustva u IT sektoru, mogu ostvariti pravo na Plavu kartu.

 

-        Plaća kao zaštitni mehanizam: Minimalni uvjet ostaje – najmanje 1,5 prosječne bruto plaće u Hrvatskoj.

Strože obveze i odgovornost poslodavaca

Zakon pooštrava kriterije koje moraju ispuniti poslodavci za zapošljavanje stranih radnika.

-        Novčano jamstvo – zadužnica: poslodavac je dužan uplatiti u državni proračun iznos od jedne prosječne mjesečne brutoplaće isplaćene u Republici Hrvatskoj u protekloj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku, u roku od osam dana, ako:

o   državljanin treće zemlje ne započne s radom u roku predviđenom u ugovoru o radu

o   je državljaninu treće zemlje otkazao ugovor o radu, osim ako se radi o redovnom otkazu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika ili izvanrednom otkazu ugovora o radu, prije isteka roka od tri mjeseca rada u Republici Hrvatskoj.

Radi osiguranja namirenja prethodno opisane tražbine, poslodavac se obvezuje izdati zadužnicu u korist Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova na iznos od jedne prosječne mjesečne brutoplaće isplaćene u Republici Hrvatskoj u protekloj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku koju će dostaviti nadležnoj policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji u roku od pet dana od dana izdavanja potvrde koja sadržava sve elemente izdane dozvole za boravak i rad

-        Primjeren smještaj: Kada poslodavac osigurava smještaj ili je on posrednik u osiguravanju smještaja državljaninu treće zemlje za kojeg podnosi zahtjev za dozvolu za boravak i rad, takav osigurani smještaj mora biti primjeren. Pod osiguranim primjerenim smještajem smatra se smještaj koji državljaninu treće zemlje osigurava primjeren životni standard tijekom cjelokupnog boravka, a o svakoj promjeni smještaja poslodavac obavještava policijsku upravu odnosno policijsku postaju u roku od osam dana od dana promjene. Kada je poslodavac osigurao smještaj ili je on posrednik u osiguravanju smještaja:

o   1. od državljanina treće zemlje može se zahtijevati plaćanje najamnine čiji iznos nije previsok u usporedbi s njegovim netoprimicima od rada i u usporedbi s kvalitetom smještaja, a takva se najamnina ne smije automatski odbijati od plaće državljanina treće zemlje

o   2. poslodavac državljaninu treće zemlje dostavlja ugovor o najmu ili istovrijedan dokument u kojem su jasno navedeni uvjeti najma za smještaj

o   3. poslodavac osigurava da smještaj zadovoljava opće zdravstvene i sigurnosne norme koje su na snazi u Republici Hrvatskoj.

Veća fleksibilnost u radnim odnosima stranaca

Zakon uvodi mogućnost promjene zanimanja, promjene poslodavca i dopunskog rada bez potrebe za izdavanjem nove dozvole – ako se to odvija unutar važećeg roka postojećeg odobrenja. Time se štite radnici u slučaju gubitka posla te se omogućuje brže uključivanje u drugo radno mjesto.

Privremeni boravak i poticanje povratka hrvatskog iseljeništva

Uvedena je nova svrha privremenog boravka – useljenje i povratak hrvatskog iseljeništva, koji više neće biti tretirani kao strani državljani u sustavu migracijskog prava. Ove osobe mogu:

-        raditi i samozapošljavati se bez dozvole,

-        pohađati obrazovne programe,

-        studirati,

-        pokrenuti postupak stjecanja državljanstva odmah po odobrenju boravka.

Trajanje boravka: do dvije godine, bez obveze dokazivanja sredstava za uzdržavanje ili zdravstvenog osiguranja.

Kazne za nezakonito zapošljavanje

Zakon predviđa visoke kazne za poslodavce koji zapošljavaju strane radnike nezakonito, odnosno bez valjane dozvole, izvan odobrenih radnih uvjeta ili na poslovima koji nisu navedeni u dozvoli, čime se pojačava mehanizam odvraćanja od nezakonitih praksi, uz istodobno jačanje zaštite stranih radnika i tržišta rada u cjelini:

-        pravne osobe: od 5.000 do 20.000 eura,

-        fizičke osobe: od 2.000 do 6.000 eura.

PRAVNI IZVOR

-        Zakon o strancima (Zakon o strancima ("Narodne novine" br. 133/20., 114/22., 151/22., 40/25.)

Anja Juršetić Šepčević, direktor

ODVJETNIČKO DRUŠTVO JURŠETIĆ & ALEKSOVSKI d.o.o.