U Hrvatskoj je ovih dana jedna od glavnih vijesti izmjena Zakona o strancima – naime, Hrvatski je sabor izmijenio dosadašnji Zakon o strancima („Narodne novine“ broj 133/20., 114/22. i 151/22.), čije izmjene je Vlada Republike Hrvatske predložila još prošle godine, a koji je stupio sa svim svojim izmjenama na snagu s danom 15. ožujka 2025. (dalje: Zakon). Predmetne su izmjene Zakona prvenstveno usmjerene na unaprjeđenje upravljanja boravkom i zapošljavanjem stranih državljana u Hrvatskoj te na usklađivanje s europskim zakonodavstvom (osobito Direktivom 2021/1883 Europskog parlamenta i Vijeća, koja se odnosi na zapošljavanje visokoobrazovanih radnika izvan EU-a, poznatije pod nazivom „EU Plava karta“), a izmjene uključuju i uvođenje strožih kriterija za poslodavce koji zapošljavaju strane radnike, zbog stalnog porasta njihovog broja u Hrvatskoj.
IZMJENE U PRVOM DIJELU ZAKONA: OPĆE ODREDBE
Jača usklađenost s pravnom stečevinom Europske unije
U članku 2. Zakona navedena je proširena lista EU direktiva i uredbi koje se preuzimaju u nacionalno zakonodavstvo, uključujući i novije akte kao što su:
- Direktiva (EU) 2021/1883 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2021. o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja visokokvalificiranih radnika te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2009/50/EZ (SL L 382, 28. 10. 2021.).
Uredba Vijeća (EZ) br. 1683/95 od 29. svibnja 1995. o utvrđivanju jedinstvenog obrasca za vize (SL L 164, 14. 7. 1995.), kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2023/2685 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. studenoga 2023. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1683/95 u pogledu digitalizacije postupka izdavanja viza (SL L, 2023/2685, 7. 12. 2023.)
Uredba (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama); (SL L 243, 15. 9. 2009.), kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2023/2667 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. studenoga 2023. o izmjeni uredbi (EZ) br. 767/2008, (EZ) br. 810/2009 i (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća, uredbi Vijeća (EZ) br. 693/2003 i (EZ) br. 694/2003 te Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma u pogledu digitalizacije postupka izdavanja viza (SL L, 2023/2667, 7. 12. 2023.)
Uredba (EU) 2024/1717 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (SL L, 2024/1717, 20. 6. 2024.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/1717).
Popis je detaljno nadopunjen, čime se dodatno osigurava pravna kompatibilnost s EU normama, osobito u kontekstu schengenskog informacijskog sustava i viza.
Novi i prošireni pojmovnik
Članak 3. Zakona donosi širi i moderniji pojmovnik, uključujući definicije koje do sada nisu bile zakonski obuhvaćene, poput:
Dozvola boravka – sada se definira kao biometrijska isprava koju državljaninu treće zemlje na odobrenom privremenom boravku, dugotrajnom ili stalnom boravku izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) putem policijske uprave odnosno policijske postaje, a koja mu omogućuje ulazak u Republiku Hrvatsku, boravak u Republici Hrvatskoj sukladno navedenoj svrsi i rad sukladno odredbama ovoga Zakona
EU plava karta – sada se definira kao dozvola za boravak i rad koja se izdaje za visokokvalificirano zapošljavanje kao biometrijska dozvola boravka u koju se u rubriku vrsta dozvole unosi »plava karta EU-a« koja nositelja ovlašćuje na ulazak, ponovni ulazak, boravak i rad u Republici Hrvatskoj, kao i prava, pod uvjetima iz Zakona. Pritom, „zapošljavanje visokokvalificiranog radnika u svrhu izdavanja »plave karte EU-a« je zapošljavanje državljanina treće zemlje koji je radnik prema općem propisu o radu, u svrhu obavljanja stvarnog i konkretnog rada za drugu osobu ili pod njezinim vodstvom, plaćen je za taj rad i ima tražene visoke stručne kvalifikacije. Ujedno, visoke stručne kvalifikacije u svrhu izdavanja »plave karte EU-a« su kvalifikacije potvrđene dokazima o kvalifikacijama u visokom obrazovanju ili stručnim vještinama visoke razine. Kvalifikacije u visokom obrazovanju u svrhu izdavanja »plave karte EU-a« su bilo koja diploma, potvrda ili drugi dokaz formalnih kvalifikacija koji je izdalo tijelo priznato kao visoko učilište u matičnoj državi kojim se potvrđuje uspješno završeno visoko obrazovanje, ako studij potreban za stjecanje tih kvalifikacija traje najmanje tri godine i odgovara najmanje razini 6 ISCED-a iz 2011. ili, prema potrebi, razini 6 EQF-a, u skladu s posebnim propisima.
Unutarnji let - sada se definira kao posebni pojam, a predstavlja bilo koji let isključivo prema ili s državnih područja država članica, a koji ne slijeće na državno područje treće zemlje ETIAS sustav, EES sustav, odobrenje putovanja – u skladu s novim EU sustavima nadzora granica;
Brodarac – sada jasno određen državljanin treće zemlje koji je zaposlen, uzet u službu ili radi u bilo kojem svojstvu na pomorskom brodu
Regulirana profesija – definira se kao regulirana profesija kako je definirana propisom kojim se uređuje područje reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj
Neregulirana profesija – definira se kao profesija koja nije uređena propisom kojim se uređuje područje reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj
Ukupno je pojmovnik narastao na čak 48 definiranih termina, čime se postiže veća jasnoća za tijela koja primjenjuju zakon, kao i za strane državljane koji se žele integrirati u hrvatski sustav.
Novi članci o EU informiranju i nadležnim tijelima
Dodani su i novi članci 3.a i 3.b Zakona koji uvode obvezu obavješćivanja institucija EU o provedbi ključnih uredbi i definiraju tijela koja imaju pristup sustavima ETIAS i EES – čime se dodatno osigurava operativna koordinacija između hrvatskih i europskih institucija u području sigurnosti i migracija.
IZMJENE U DRUGOM DIJELU ZAKONA: PUTNE ISPRAVE
Uređena obrada osobnih podataka u ETIAS-u i EES-u
U skladu s jačanjem digitalne kontrole granica Europske unije, novi Zakon o strancima uvodi precizne odredbe o upravljanju osobnim podacima u dvama ključnim informatičkim sustavima – ETIAS-u (Europski sustav za informacije o putovanjima) i EES-u (Sustav ulazaka/izlazaka).
Ključne točke nove zakonske odredbe:
- Ako stranac ne ispunjava uvjete za ispravak ili brisanje podataka u ETIAS-u, Ministarstvo unutarnjih poslova donosi rješenje o odbijanju.
- Isto vrijedi za podatke u EES-u, ali uz dodatne mogućnosti poput zahtjeva za dopunu i ograničavanje obrade.
- Protiv takvih rješenja nije dopuštena žalba, ali je moguće pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom.
- Ministar unutarnjih poslova propisat će obrasce rješenja pravilnikom, posebno za svaku od navedenih situacija, što osigurava jedinstvenu praksu i transparentnost postupanja.
IZMJENE U TREĆEM DIJELU ZAKONA: VIZE
Jača uloga Hrvatskog viznog informacijskog sustava (HVIS)
Zakon dodatno regulira pohranu i obradu podataka u HVIS-u. Tako se jasno definira da se svi podaci o zahtjevima, uključujući i odustajanje od zahtjeva ili obustavu postupka, moraju unositi u HVIS u skladu s posebnom uredbom. Također, u HVIS se upisuju svi podaci o izdanim, odbijenim, produljenim, poništenim i ukinutim vizama.
Biometrijski podaci
U članku 22. Zakona ponovno je potvrđena obveza prikupljanja biometrijskih podataka (otisci prstiju, fotografija) od svih državljana trećih zemalja koji traže kratkotrajnu vizu, sukladno Zakoniku o vizama i Uredbi o VIS-u.
Produljenje kratkotrajne vize
Značajno je proširen članak o produljenju kratkotrajne vize (čl. 31.), gdje se sada preciziraju prava stranaca u postupku (mogućnost žalbe, obveza savjetovanja s Ministarstvom i SOA-om prije odlučivanja, te unos odluka u HVIS). Novost je pravo žalbe protiv odluke o odbijanju produljenja vize (čl. 31. st. 6.–8.), što dosad nije bilo izrijekom predviđeno.
Žalbeni mehanizam uveden i za odbijanje prvog zahtjeva
Člankom 32. Zakona omogućena je žalba i u slučaju odbijanja zahtjeva za izdavanje zrakoplovno-tranzitne i kratkotrajne vize, što predstavlja iskorak prema jačanju pravne zaštite stranaca.
Preciziranje tko može izdati vizu na granici
U članku 26. jasno je određeno da vizu za kratkotrajni boravak može izdati policijska postaja nadležna za kontrolu prelaska vanjske granice, ali samo u slučajevima iz članaka 35. i 36. Zakonika o vizama.
Uloga vanjskih pružatelja usluga
Uveden je novi članak (čl. 37.a) koji predviđa mogućnost uključivanja vanjskih pružatelja usluga u prikupljanje zahtjeva i biometrijskih podataka za dugotrajne vize, čime se dodatno širi prostor za digitalizaciju i suradnju s privatnim sektorom.
IZMJENE U ČETVRTOM DIJELU ZAKONA: ULAZAK I IZLAZAK DRŽAVLJANINA TREĆE ZEMLJE
Veća odgovornost prijevoznika i stroža pravila za ulazak stranaca
U skladu s usklađivanjem sa sigurnosnim standardima Europske unije, novi Zakon o strancima donosi preciznije i strože odredbe o obvezama prijevoznika koji u Republiku Hrvatsku dovode državljane trećih zemalja. Članak 52. sada jasno propisuje odgovornost prijevoznika u slučajevima kada strani državljani ne ispunjavaju uvjete za ulazak ili boravak, kao i tehničke obveze vezane uz digitalnu provjeru u ETIAS sustavu.
Ključne obveze prijevoznika:
Ulazak pod uvjetima – Prijevoznik smije dovesti državljanina treće zemlje u Hrvatsku samo ako ta osoba posjeduje:
valjanu putnu ispravu,
vizu (ako je potrebna),
odobrenje boravka ili
valjano odobrenje putovanja (ETIAS), ako se odnosi na državu članicu EU.
Odbijen ulazak – Ako osoba bude odbijena na graničnom prijelazu:
prijevoznik mora bez odgode i na vlastiti trošak organizirati njezin povratak,
ako to nije moguće odmah, dužan je pokriti troškove smještaja i boravka do povratka.
Unutarnji letovi – Ako osoba na unutarnjem letu (iz Schengenskog prostora) ne ispunjava uvjete boravka, prijevoznik snosi istu odgovornost povrata.
Osobe koje traže međunarodnu zaštitu – Ako je državljaninu treće zemlje naknadno odbijena ili poništena međunarodna zaštita, prijevoznik koji ga je dovezao mora u roku od tri godine osigurati njegov odlazak iz Hrvatske.
Tranzitni putnici – Odgovornost prijevoznika vrijedi i u slučaju tranzita, ako:
drugi prijevoznik odbije prevesti osobu dalje,
državljaninu treće zemlje bude zabranjen ulazak u odredišnu državu.
Pomorski promet – Obveze se odnose i na zapovjednike plovila za sport i razonodu, osim ETIAS provjere (stavak 7.).
Obavezna ETIAS provjera – Prijevoznik je dužan provjeriti u ETIAS sustavu ima li putnik koji ne treba vizu odobrenje putovanja prije ukrcaja.
Zapovijed o vraćanju – Za sve opisane slučajeve (stavci 2., 3. i 4.), Ministarstvo unutarnjih poslova izdaje službenu zapovijed o vraćanju, a izgled tog obrasca propisuje ministar pravilnikom.
Povezana odredba: Zabrana pomaganja u nezakonitom ulasku i boravku (čl. 53.)
Zakon također donosi jasnu zabranu:
pomaganja pri nezakonitom ulasku, tranzitu ili boravku državljanina treće zemlje.
Iznimke od ove zabrane uključuju:
pomoć u hitnim slučajevima (spašavanje života, medicinska pomoć),
pružanje humanitarne pomoći prema relevantnim zakonima i međunarodnim konvencijama,
pomoć iz čl. 197. i 198. Zakona (koji se odnose na međunarodnu zaštitu),
pomoć iz isključivo humanitarnih razloga, bez namjere odgađanja povratka.
Zaključno, novi Zakon naglašava digitalnu obradu i praćenje podataka o vizama kroz HVIS, jača pravnu sigurnost stranaca kroz jasnije žalbene puteve i pojednostavljuje sustav ukidanjem niza suvišnih odredbi. Ovim izmjenama Republika Hrvatska dodatno se usklađuje s europskim propisima i standardima u području migracija i kontrole granica.
PRAVNI IZVOR
- Zakon o strancima (Zakon o strancima ("Narodne novine" br. 133/20., 114/22., 151/22., 40/25.)
Anja Juršetić Šepčević, direktor
ODVJETNIČKO DRUŠTVO JURŠETIĆ & ALEKSOVSKI d.o.o.